11.01.2022. Za tužne vijesti nikada nije optimalno vrijeme. Danas ujutro zauvjek nas je napustio veliki prijatelj, znalac, publicista, stručnjak gospodin Tadej Brate! Izuzetni znalac povijesti željeznice, autor brojnih knjiga, časopisa, autor izložbi ostati će generacijama u sjećanju! Počivao u miru. Iskrena sućut obitelji.

U sjećanju
Dr. Tadej Brat (1947-2022)
Konzervativni svetac, magistar industrijske arheologije, međunarodno uspostavljeni profesionalac u očuvanju tehničke baštine, istraživač prometne povijesti i publicist
Ovo pisanje je posvećeno najvećem ljubitelju željezničara kojeg sam sreo u životu i mogu mirno reći najvećem stručnjaku željezničkog i željezničkog naslijeđa, te parnih šlepera u Sloveniji. Gospodinu koji te je ostavio otvorenih usta. Gospodinu kojeg bih slušao satima i satima, danima i danima. Strast o kojoj je govorio parnim lokomotivama, bojlerima, cilindrima, valjcima, ventilima, klipnjačama, prozorskim daskama, ležajevima je nevjerojatna i ostat će mi zauvijek u sjećanju.
Naš posljednji razgovor prošlog ljeta bio je o parobrodu u Ljubljanici, još jednom projektu o kojem smo sanjali i planirali. Kao osoba nije bio lak, uvijek je bio izbirljiv i oštar u komentarima, ali nikad ti nije dao do znanja da si malina za njega koji nema pojma. Iznova i iznova me šokirao bezbroj informacija koje je pomiješao sa praktičnim primjerima i pričama. Stan je pretvorio u biblioteku i arhivu slika i slideshowa koje je snimio na putovanju oko svijeta. Sve je redom bilo povezano s vlakovima i parnim lokomotivama. Do posljednjeg je sanjao o obnovi manje parne lokomotive parkirane u vrtu njegove kuće na Viču.
Ovo je pisao u Strojniškim novinama iz 1996., na temu - Kako je vlak vozio kroz slovenska mjesta:
"Svima je poznato glavno načelo rada željeznice. Glatka šina vodi bicikl i daje samo malo otpora prilikom kretanja bicikla. Tako je bilo moguće premjestiti veće kamione s manjom silom nego na cesti po glatkim prugama.
Stari Grci i Rimljani već su otkrili da je jeftinije izgraditi put u obliku dva oluka, obložen kamenjem, nego asfaltirati cijeli put. Uvjet za vožnju po ovako skliskoj stazi bili su naravno vlakovi koji su morali imati kotače s istim razmakom međuvola. U ovim starim putevima vidimo prve prethodnike željeznice.
Kasnije, na području prometnog razvoja, stvari u svijetu nisu se značajno razvijale. Ljudi su se vozili od grada do grada, odnosno vozili vlakovima, a brodovima i brodovima plovili po rijekama i morima.
Tek u srednjem vijeku su se pojavili novi uređaji, koji su nas pustili, da bi se iz njih još više razvilo. Tih tjedana rad u rudnicima je bio zamoran i opasan. Poseban problem predstavljao je izvoz rude iz pećine. Nije se dalo voziti s vlakovima nakon neravnih i mračnih hodnika mina. Rudai je prvi put vukao rudu po zemlji u velikim kožnim torbama, koje su nosile i poderale. Zato su stavili daske u rudnike i pomjerali mala drvena kolica na njih. Ali ni to nije bilo rješenje. Voziti kolica po dasci po mraku bio je pomalo nezahvalan posao jer je jednostavno volio pasti s ceste.
Našla se pametna glava koja je ulepšala stvar. Umjesto dasaka, u rudnike su postavili dva paralelna tekuća drvena tramvaja, između njih je bilo svega oko 5 do 8 cm prostora. Na njih su položili mala kolica četvorotočkaša, koja su imala snažan kovani čavao ili neku vrstu grča u sredini. Ova mala ručica je između dva tramvaja, može se reći "kolica" i kolica su bila tako zaštićena od "ispitivanja". Ova pećinska kolica su bila pravi prethodnici željeznice. Počeli su koristiti prve jednostavne željeznice.
Kasnije su se pećinske željeznice izvukle iz špilja na površinu zemlje. Konji su bili vezani ispred kolica i saobraćaj je krenuo. Prvi crteži i skice o ovim vrstama željeznica datiraju iz 1550. godine, što znači vrijeme PrimožTrubatja i prvih slovenskih knjiga. "
Dr Tadej Brat
Projekt koji je smatrao svojim bio je osnivanje slovenskog željezničkog muzeja. Pripremio je idejni projekt i izbor više od 1000 povijesnih predmeta koje je poklonio budućem muzeju. Proputovao je Jugoslaviju o svom trošku i pronašao oko 60 lokomotiva i najrazličitijih vagona koji su se nekada vozili slovenskim prugama i od kojih su kasnije postali muzejska zbirka željezničkog muzeja. Većina eksponata danas je izložena u muzeju u nekadašnjim radionicama za popravak lokomotive u Šiškoj u Ljubljani, koje je Brate predložio za muzej. Brate je također sudjelovao u obnovi većine vozila u njihovoj rekonstrukciji u prvobitno stanje. Nekadašnje Željezničke radionice danas su muzejsko-kulturna zgrada, za koju se smatra jednom od najljepših u ovom dijelu Europe. Naravno, trebale su godine konzervatorsko-restauratorskog rada da bi većina vozila obnovila nekadašnji izgled i pretvorila u edukativno-muzejsku baštinu trajnih nacionalnih vrijednosti, pogodnu za proučavanje starih načina putovanja, tehničkih ke, povijest itd.
Vodio je niz konzervativaca, npr. : obnova gradske elektrane i njezina refunkcionalizacija u kulturnu zgradu, obnova »Muzejske ulice« i obnova lokomobilnog i električnog pretvarača, upravljanje dijelovima obnove i restauracije na HE Završnica priŽ irovnica, renoviranje plutajućeg mlina na Muu godine kada se mura utopila it, pregled tehničkog nasljeđa Postojnske pećine, radovi na restoranu na raznim željezničkim objektima, Uvođenje muzejskog vlaka na bohinjskoj stazi, ulazak u Idriju i rudnik žive na listu kulturne baštine UNESCA, projekat th e Velenjski rudnik Stari Jašek u zgradi muzeja, pogodno za posjetitelji, postavljanje plenarnog muzeja u Ljubljani, predstavljaju uranjanje Parenzanskog muzeja u Izoli.
Dr. Tadej Brate, kao publicista iz oblasti naše tehničke istorije, objavio je više od 500 različitih stručnih i poludiskusija, a napisao je i 25 samostalnih dela i pet u saradnji sa drugim autorima. Ovim radovima postavio je čvrste temelje za istraživanje budućim stručnjacima industrijske arheologije. Posebno je važan njegov rad na zaštiti tehničke baštine, koji nije tiskan i dostupan je samo elektronskim putem u Ministarstvu kulture. Brate je u slobodno vrijeme član i počasni član raznih klubova i društava koji se bave zaštitom tehničke baštine, posebno u području prometa, kako cestovnog, brodskog i željezničkog. Osim toga, važan je i Bratetov rad u oblasti popularizacije našeg tehničkog nasleđa. Izveo je niz stručnih predavanja u školama i fakultetima, nastupio na preko 100 nastupa na radiju i TV-u. Autor je najmanje stotinjak TV filmova i priloga u području očuvanja tehničke baštine.
___
Tadej počivaj u miru i neka te parne lokomotive voze nebeskim brespatama. Ono što si dao i ostavio je neprocjenjivo i stoljećima će inspirirati mnoge generacije ljubitelja strojeva, koji su izazvali industrijsku revoluciju i zauvijek promijenili svijet i naše zemlje. I ti si me inspirirao.
Dio sadržaja sažetog sa web stranice www.kamra.si
Intervju sa Tadejem možete pogledati na RTVSLO na ovom linku: https://4d.rtvslo.si/arhiv/intervju/174287664
dnevnik. Da, jeste.
____
Ljubljana, siječanj 2022.


objava sa FB;Železniški navdušenci