Pozdrav!

Već po običaju ekipa Štaciona iz Rijeke ima proljetni ekšn. Drugi puta (meni treći) da smo 1.Maj/Svibanj bili izvan domovine. Naravno i ovaj puta vodimo Vas u jedan željeznički muzej.

Dakle,našli smo se u kvartu Turnić (Ri) nešto prije 6.00 h da nazdravimo i da popakiramo stvari u kombi.
Boca sve govori čisto "crveni" grad kao i stanovnici,a moto nam je "Sami protiv svih..."
Kako bi moj ujko iz Dalmacije rekao: "Za Gospu blaženu,vama se i nebo crveni"!

Za nepuna dva sata bili smo na ulazu tunela Karavanke.



Inače mi se baš i neda fotkati kroz stakla od kombija,ali koliko god puta prolazili kroz Austriju uvjek vas iste stvari oduševe.

Hohenwerfen Burg

Nalazi se takoreć pred ulazom u Salzburg i služio je za odbranu,ali ne od Turaka već od Henrika IV i njegove vojske.



Naša prva štacija...

Lok-Welt Freilassing (D)

Freilassing ili u slobodnom prijevodu na rvacki (slobodni pašnjak-nema veze sa livadama već kao oslobođen od carinjenja/bez carinska zona) je gradić koji se nalazi u okrugu Gornji bavarske tj.kotaru Berchtesgadenu. Kao pogranični grad oduvjek je važan kao trgovinska zona.
Gradić slovi kao jako željezničko područje u što smo se i sami uvjerili.

Ekipica je jedva čekala iskočiti iz kombija nakon 5 sati vožnje.



Pokraj muzeja smo uškicnuli Gogomobil od jednog njihovog člana pa smo iskoristili priliku da ga ovjekovječimo.

Štacionovci na okupu!

http://i64.tinypic.com/k9wheb.jpg

U muzeju nam je ljubazna teta po glavi uzela 5 ojra,ne žalimo se vrijedilo je i više od toga.
Jedna fina parnjačica koja datira još iz I Njemačke epohe. Šteta što su je šibnuli fleksericom...

Komad tj.jedna četvrtina vagona iz epohe II



Sad odlazimo do onog zanimljivog eksponata ovoga muzeja. Uskotračna parnjača najvjerojatnije sa pruge Banovići-Brčko.
Kako god,spašena je i ovdje joj je baš lijepo.

Ima ih svakakovih,jedna majhana rudarska...



...jedna zupčasta...



...jedna S 3/6 DRG totalno raspiljena!

Ove stare E-dame iz "moje" epohe DRG/DRB II našle su svoj mir i tu počivaju.

E-16 DRG je tip lokomotive na kojemu se prvi puta primjenio Buchli pogon.

Buchli pogon je dobio ime po svom izumitelju, švicarskom inženjeru Jakob Buchli(u).
Buchli je vollabgefederter pogon, tj. svaka pogonska osovina ima svoj motor koji je smješten u donjem djelu lokomotive. Težina vučnih motora u potpunosti je odvojen od kotača koji su izloženi udarcima i učincima tračnica.
Pogon je bio vrlo uspješan u tridesetima, ali se više ne koristi. Zamijenio ga je manji, lakši motor koji omogućuje veće brzine.

P.S: Pisao sam o tome ako se sjećate u procjeni modela (model/prototip)!?



Prežidente Pfaff se ne moli se nego proučava Buchli pogon.