(Nastavak sa prethodne stranice)

Evo i teretnjaka s Đuranom viđenog u Zaprešiću:



Izlaz iz kolodvora u smjeru Velikog Trgovišća:



Štitni kolosijek još nije dovršen:



Novi most preko potoka Lučelnica:

Otvorena pruga u smjeru Velikog Trgovišća:



Luka je naselje na rubu Zagrebačke županije i sjedište općine s naseljima Krajska Ves, Luka, Pluska, Vadina i Žeinci. Ukupno je na području općine prema popisu iz 2011. živio 1.351 stanovnik, od kojih u samom mjestu Luka 416.
Za razliku od drugih minijaturnih općinica koje su nastale od nekadašnje općine Zaprešić Luka ima dulju tradiciju - prva općina je utemeljena 2. travnja 1926. i taj datum se danas obilježava kao dan općine. Današnja općina Luka utemeljena je 1995. godine.

Iz naselja samo župna crkva svetog Roka sagrađena 1864. u neogotičkom stilu, regionalni spomenik kulture:



Za kraj dvije slike u zoni sumraka:





Pozdrav od vašeg izvjestitelja:

Striktno promatrano ovo možda ne bi spadalo u putopise, no kako sam se na događaj dovezao vlakom (2 x 25 km) valjda će mi se progledati kroz prste.

15 godina foruma zeljeznice.net

Forum zeljeznice.net, naistaknutiji s željezničkom tematikom u ovom dijelu Europe i jedini koji uspješno odolijeva konkurenciji društvenih mreža, otvorio je početkom 2005. godine Anton Papić iz Vinkovaca. Anton je i dalje vlasnik foruma koji ne samo da opstaje nego i neprekidno dobiva nove članove.
Za forum zeljeznice.net saznao sam igrom slučaja 2006. godine, tražeći neke podatke vezane uz željeznicu. Nekoliko mjeseci sam se šuljao kao promatrač da bi se početkom kolovoza iste godine registrirao kao član.
Antona sam osobno upoznao iduće godine u kafiću kolodvora u Vinkovcima, kada smo se kolega Nenad Medić i ja vraćali iz svoje prve patrole vojvođanskim prugama. Otada smo se povremeno sretali na railfanovskim susretima i putovanjima, a ponekad i slučajno na peronu Glavnog kolodvora u Zagrebu. Pri prvom susretu Anton nas je pitao kako smo saznali za forum, vjerojatno iznenađen brojem ljudi koje je u tako kratkom roku okupio oko sebe. Ostalo je povijest. Ona koja traje i trajati će sve dok je zaljubljenika u željeznicu i sve što se kreće po tračnicama ili ispod žice.
U povodu petnaeste obljetnice foruma Anton je jučer počastio 35 forumaša vožnjom muzejskim tramvajem broj 101 i ručkom u restoranu u zagrebačkom Središću - sve o svom trošku.

Skupna fotografija nakon okupljanja na Tomislavovom trgu:



Vjerujem da od svih forumaša imam najviše vožnji u Stojedinici i njegovoj braći. Sjećam se tog tramvaja još iz vremena kada su vozili prvi prototipovi, a zatim sam se svakodnevno vozio tramvajem u gimnaziju, na faks, na posao... Druge prilike, a bilo ih je sijaset, da ne spominjem. Sjećam se vožnji u tramvajima koji su još mirisali na tvorničke boje. Prednost nas fosila je da možemo misli odvrtjeti daleko u prošlost, iako bih se rado zamijenio s nekim od mladića s kojima sam se jučer družio. Nažalost, još nisu izumili vremenski stroj.

Da se zna tko koju elitu vozi:





Kratko zadržavanje na Kvaternikovom trgu:



Kod Autobusnog kolodvora imali smo mali zastoj - pantograf se nakon prolaska ispod podvožnjaka zaglavio u donjem položaju:

Srećom, u blizini se slučajno našla ZET-ova ekipa za otklanjanje kvarova:



Drugo stajanje bilo je na okretištu tramvaja u Zapruđu:





Ekipa se opet dohvatila fotoaparata:

Alfa i omega, glava i peta foruma Anton:



Trasa kretanja tramvaja, prikaz izradio forumski kolega Filip:



I za kraj dvije slike iz druženja u restoranu:

Brdovec, 8. svibnja 2020.

Ubilo me u pojam ono koronarno ukidanje putničkih vlakova pa sam morao promijeniti prijevozno sredstvo. Ali se ne dam od pruge:



ŽCPR Brdovec:



Stigao u pravi čas:



Moj džepni Olympus i sunce na nepoželjnoj strani nisu dobra kombinacija, ali je rezultat podnošljiv:

Coronafree putovanje u Bjelovar, 2. lipnja 2020.

Napast zvana Covid 19 konačno posustaje pa je počela nova sezona hodnje prugama. Već neko vrijeme ciljam relaciju Sutla - Bjelovar kako bih se provozao novom prugom od Gradeca do Svetog Ivana Žabna. Ovaj epohalni građevinski pothvat, koji je trajao više godina nego ima kilometara, svakako je valjalo isprobati. Za putovanje sam koristio vlakove 8017 + 783 + 2313, a u povratku 986 + 8056. Prevalio sam u oba smjera 228 kilometara i pet puta dezinficirao ruke.
Bjelovar je međukolodvor na pruzi L203 Križevci - Bjelovar - Kloštar, na kilometarskom položaju 32+395. Od susjednog kolodvora Sveti Ivan Žabno u smjeru Križevaca udaljen je 18,8 km, a od kolodvora Kloštar 28,7 km. Prema Izvješću o mreži za 2021. godinu najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 296 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 60 km/h.
U bolja željeznička vremena Bjelovar je bio odvojni kolodvor za prugu prema Garešnici, od koje se u kolodvoru Pavlovac-Dražica odvajala pruga za Grubišno Polje i Bastaje.

Kolodvorska zgrada:





Macosa za Križevce:



Umirovljena JŽ 51-060:



Idemo malo prošetati kolodvorom:

Radiona za popravak dizelmotornih vozila:



Izlaz iz kolodvora u smjeru Križevci/Gradec:



Cisterne čekaju na red za reviziju:



Izlaz iz kolodvora u smjeru Kloštra:



Blok kućica:

ŽCPR:



Ulaz u teretni dio kolodvora:



Pogled unatrag:



U svojim putovanjima nikada se ne ograničavam na kolodvorsko područje već nastojim upoznati grad/selo i koliko se stigne od okolice. U Bjelovaru sam bio ili kroz njega prolazio puno puta, ali uvijek s kratkim zadržavanjem ili bez njega. Ovaj put sam za boravak imao na raspolaganju gotovo 5 sati, dovoljno da se razgleda nešto više u ovom lijepom gradu.
Bjelovar je grad u središnjoj Hrvatskoj i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Na popisu stanovništva 2011. godine imao je 40.276 stanovnika u 31 naselju, od čega u samom Bjelovaru 27.024. Grad nema dugu povijest jer je utemeljen tek 1756. godine odlukom carice Marije Terezije, kao upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije. Grad je građen prema zamisli generala Filipa Becka, a njegova tadašnja vojna uloga ogleda se i u planskoj kvadratnoj strukturi ulica u središtu grada.
Slijedi nekoliko fotografija grada Bjelovara.

Bivša zgrada vojne komande s kraja XVIII. stoljeća s otvorenim arkadnim hodnikom na pročelju, danas sjedište Gradske uprave.



Kasnobarokna katedrala svete Terezije Avilske, građena od 1756. do 1771. na Trgu Eugena Kvaternika. Gradnja crkve dovršena je 1771. godine, što označuje i kronogram na zapadnom pročelju: D:O:M:V:M Ista eCCLesia DiVae VirginI theresiae a regina Maria theresia posita est. Nakon potresa 1886. godine obnovljena je po nacrtima arhitekta Hermanna Bolléa. Crkva je bulom pape Benedikta XVI. De maiore spirituale bono od 5. prosinca 2009. uzdignuta na katedralu Bjelovarsko-križevačke biskupije:

Paviljon od bračkog kamena iz 1943. godine u središnjem parku, najveći kameni paviljon u Europi:



U zgradi nekadašnje gradske vijećnice iz 1831. godine nalazi se Gradski muzej Bjelovar:



Malo bjelovarske arhitekture: