U povodu 140. obljetnice riječke pruge, zainteresirani posjetitelji 12. listopada uz stručno vodstvo razgledali su karlovački željeznički kolodvor i ložionicu, gdje su ih djelatnice Hrvatskog željezničkog muzeja i nekadašnji zaposlenici upoznali s bogatom poviješću i nekadašnjim načinom rada u toj radionici koja je dio kompleksa zaštićenoga spomenika kulture. O ideji da se prostor u perspektivi koristi za pohranu i postav muzeja govorilo su predstavnici garad i muzeja Karlovca.

Industrijska baština karlovačkog željezničkog kompleksa

Sve značajke bogatog izvorišta industrijske baštine sadržava i željeznički kompleks karlovačkoga željezničkog čvorišta smješten na Baniji, na lijevoj obali rijeke Kupe, sjeverozapadno od gradskog središta. Početni dio kompleksa sagradilo je Povlašteno društvo Južnih željeznica u sklopu izgradnje pruge Zagreb - Karlovac u razdoblju od 1863. do 1865. Taj kompleks činio je samo najnužnije objekte, privremenu drvenu kolodvorsku zgradu i neka skladišna postrojenja.
Nakon izgradnje sljedeće pružne dionice između Karlovca i Rijeke 1873. i vlasničkog preuzimanja čitave pruge, Mađarske državne željeznice počele su širiti željeznička postrojenja u Karlovcu. Tako su do kraja prvog desetljeća XX. stoljeća bile sagrađene ložionica s okretaljkom, priručna radionica za tehničko održavanje vozila, kovačnica, vodopostaja s dvama vodenim spremnicima, odlagalište ugljena za namirivanje lokomotiva, tzv. ugljenara s pripadajućim kolosijecima i ugljenskom dizalicom s liftom, stambena zgrada sa službenim stanovima, robna skladišta.
Godine 1903. prema projektima glavnoga MÁV-ova inženjera Ferenca Pfaffa bila je sagrađena i nova prijamna kolodvorska zgrada jer je postojeća 1900. izgorjela u požaru. Pokraj kolodvorske zgrade 1927. izgrađena je i upravna zgrada Sekcije za održavanje pruga. Obje zgrade arhitektonski su obilježene i slijede stil izgradnje tipskih željezničkih objekata. Do danas su zadržale prvotnu namjenu, solidno su održavane i čuvaju izvorni izgled.
Takav slučaj nije s ostalim objektima karlovačkog željezničkog kompleksa jer je dobar dio postrojenja danas izvan funkcije, loše je održavan, ali uglavnom s očuvanim specifičnim arhitektonskim i graditeljskim obilježjima industrijskih objekata te sa sačuvanim dijelom opreme, strojeva, alata. Isto tako sačuvana su i izvorna obilježja pročelja zgrade sa službenim stanovima te pročelja nekih skladišta koja su danas prenamijenjena u kancelarijske prostore.
Cijeli kompleks karlovačkoga željezničkog čvorišta preventivno je zaštićen početkom 2010. i upisan u Registar kulturnih dobara RH - Listu preventivno zaštićenih dobara. Činjenica o zaštiti kulturno-povijesne cjeline karlovačkoga željezničkog kompleksa djelomično pridonosi tomu da se kompleks donekle čuva te održavaju barem oni objekti koji se koriste ili koji prijete ugrožavanju sigurnosti zaposlenih. No, istodobno ne ulaže se u sanaciju objekata koji su izvan funkcije, zbog čega se urušila zgrada ljevaonice, a u ruševnom su stanju nekadašnja kovačnice i objekt s tzv. sen-kanalom (za održavanje okretnih postolja) te vodocrpno postrojenje.

izvor:HŽM

..iznenađenje "thomcro-a" i za najmlađe!