|
CRNA MLAKA, 19. svibnja - Posebnosti Hrvatskog željezničkog muzeja i Ornitološkog rezervata Crna Mlaka te njihova povezanost uskotračnom željezničkom prugom ostat će u trajnome lijepom sjećanju svima koji su toga dana odlučili sudjelovati u događanju „Huk – Šum – Tišina: Željeznica i Priroda“.
Nakon obilaska izložbenog postava Hrvatskog željezničkog muzeja uputili smo se autobusom agencije „Croatia Express“ u Crnu Mlaku. Na samome ulazu u Ornitološki rezervat Crna Mlaka svojim letom dobrodošlice pozdravila nas je siva čaplja, ujedno zaštitni znak tvrtke IHOR PARK d.d. Crna Mlaka. Na ulazu, s desne strane mogli smo uočiti i trasu uskotračne željezničke pruge koja je u cjelokupnoj duljini od 18 km obilazila ribnjake i gospodarske zgrade, izlazila iz prostora Ornitološkog rezervata i vodila kroz šumu hrasta lužnjaka, crne johe i graba prema dodirnoj točki s prugom normalnoga kolosijeka željezničkog kolodvora Zdenčine. Željezničkom prugom, širine kolosijeka 760 mm, Crna Mlaka bila je povezana sa svijetom u pravome smislu te riječi. Bila je to pruga Zdenčina – Ribnjak (Ribnjačarstvo Zdenčina) koja se u prvim važnijim dokumentima spominje 1914. kao uskotračna konjska željeznica duljine 9620 km u Crnoj Mlaki.
U Ornitološkome rezervatu dočekao nas je Krešimir Drašner, zaposlenik tvrtke IHOR Park d.d. Crna Mlaka, veterinar i doktorand na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Upijali smo njegovo znanje i iskustvo, opušteno uživali u predivnoj ljepoti prirode, šetali trasom nekada uskotračne željezničke pruge, slušali pjev ptica i kreket žaba, promatrali let čaplje i orla štekavca. Trskom se igrao vjetar, šaš je šuškao, lastavice su letjele nebu pod oblake, par labudova bezbrižno je plovio ribnjakom, a ljudi koji žive u Ornitološkom rezervatu uz ribnjake i ptice obrađivali su svoje vrtove. Šetajući livadom ugledali smo dvorac Ribograd, koji je prema nacrtima poduzeća Honigsberg i Deutsch iz 1917. nastajao u vremenu kada i uskotračna željeznica. Danas je zaštićeno kulturno dobro i potrebna mu je obnova.
Od uskotračne željeznice u Crnoj Mlaki, čiju je gradnju započeo Kornelius Zwilling, ostali su sačuvani dizelska lokomotiva Jenbacher Werke JW 20 i dva plato-vagona za prijevoz ribe koje je tvrtka IHOR Park d.d. Crna Mlaka, odnosno njezin vlasnik Ivan Prepolec, darovao Hrvatskome željezničkom muzeju. Donirana građa obnovljena je 2013. i postavljena u dvorištu Hrvatskoga željezničkog muzeja u Ulici grada Vukovara 47 u Zagrebu gdje se nalazi i danas. Dio je Zbirke željezničkih vozila i dijelova, zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Ornitološki rezervat Crna Mlaka danas je u privatnome vlasništvu. Obilazak je moguć samo uz prethodnu najavu i odobrenje vlasnika. Ribe, ptice i ljudi posebnim nitima povezani žive i održavaju život u tome ornitološkom rezervatu nadomak Zagreba koji ima status specijalnoga ornitološkog rezervata i nalazi se na popisu Ramsarske konvencije kao jedno od pet močvarnih staništa, odnosno vlažnih područja koje je Republika Hrvatska odlučila sačuvati i trajno brinuti o njihovu opstanku. Unutar Ornitološkog rezervata Crna Mlaka i danas se obavlja gospodarska djelatnost, i to proizvodnja slatkovodne ribe.
HŽI -Portal
|
može, može