Nastavak sa prethodne stranice





Nedaleko je željeznički kolodvor, sa kojeg ćemo također pobrati neke motive:



Nema dalje:



Neradni je dan pa i mašinerija miruje:



Malo opširnije:

http://www.zeljeznice.net/forum/index.p ... /?p=612885

Plaški 4. srpnja 2019.

Kroz Plaški sam se provezao brzim i IC vlakovima puno puta, ali nikada nisam bio na kolodvoru. Jučer sam putovao do Plaškog i natrag isključivo motornim garniturama - dva prigradska soma i dva nagibnjaka. Začudo, nije bilo nikakvih nepredviđenih okolnosti, nikakvih pregaženja, kvarova, iskliznuća, pada kontaktne mreže ni supstitucija autobusom. Jedino me nije poslužilo nebo koje je cijelo vrijeme bilo tmurno i prijetilo kišom, a razvedrilo se tek po povratku u Zagreb. Ali sam zato imao dosta sreće s teretnim vlakovima, o čemu opširnije u nastavku.

ICN na Glavnom kolodvoru u Zagrebu pred polazak za Split:



Plaški je međukolodvor na pruzi M604 Oštarije - Knin - Split, na kilometarskom položaju 26+938. Od susjednog kolodvora Josipdol u smjeru Oštarija udaljen je 16,5 km, a od kolodvora Blata u smjeru Knina 10,3 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 2. i 3. kolosijeku je 378 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 40 km/h.

Kolodvorska zgrada:



Antikvitet u prometnom uredu:



Vodotoranj:



Nekadašnja ložiona. U Plaškom su svojedobno dežurale lokomotive koje su se dodavale na vlakove kao zaprežne ili potiskivalice, jer koji kilometar dalje počinje uspon uz Malu Kapelu od 18 promila:

Nekoliko slika iz kolodvora:

Nije mi bilo mrsko otpješačiti do ovog objekta infrastrukture:





Ispod njega teče rijeka...







Dretulja zaslužuje malo širi osvrt. Premda je nevelika, s duljinom toka od samo 10,4 km i širinom korita do 9 m, stručnjaci je smatraju jednom od najčišćih rijeka na planetu. Izvire na zapadnom obodu Plaščanskog polja u podnožju masiva Male Kapele, oko 2 km zapadno od središta Plaškog, na nadmorskoj visini od 375 m. Protječe Plašćanskom dolinom meandričnim tokom, od Plaškog u smjeru jugoistoka. Kod zaseoka Jakšići ponire u kraško tlo, a njen podzemni tok je jedan od izvora rijeke Mrežnice. Najveća pritoka Dretulje je rječica Vrnjika koja se ulijeva kod Plaškog, a ostale pritoke su potoci Vera, Vinkovac i Komadinski potok. Dolina Dretulje potvrđeno je stanište 32 biljne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske odnosno na Crvenom popisu ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Hrvatske. Na području predviđenom za zaštitu zabilježen je i endem dinarskih krških polja - livadski procjepak (Scilla litardierei). Također obiluje životinjskim svijetom, a od ribljih vrsta zastupljeni su potočna pastrva, kalifornijska pastrva, klen, pijor, tivuška, potočna mrena i peš.
Dretulja je nekada bila jedna od najzagađenijih rijeka u Hrvatskoj, a zagađivala je i Mrežnicu, Koranu i Kupu. Uzroćnik je bila Tvornica sulfatne celuloze i papira, odavno zatvorena, koja je posljednji put proizvela papir 22. srpnja 1991.

Spomenuo sam u uvodu teretne vlakove, a za relativno kratkog boravka uhvatio sam ih tri. Najprije sabirno-manipulativni iz Ogulina, koji se u Plaškom rastavlja na dva dijela zbog velikog uspona prema Vrhovinama:





Onda je kroz kolodvor protutnjao teretnjak s kalcitom iz Gospića:





Ode i on:

Uputio sam se i u naselje Plaški te zabilježio nekoliko motiva, a ovo je nekadašnja škola:



Pravoslavna Saborna crkva Vavedenje Presvete Bogorodice iz 1763. godine, restaurirana 1907. po projektu zagrebačkog arhitekta Janka Holjca:



Dretulja ispod cestovnog mosta:



Desni rukavac rijeke:



Našao sam i najveću pritoku Vrnjiku:

Do povratka sam imao vremena prošetati i do onog oštrog zavoja gdje počinje uspon pruge od 18 promila. Ovo je pogled na otvorenu prugu u smjeru Vrhovina i ulazni signal kolodvora Plaški:



Pijani cestovni znak:



Eno zavoja, a u njemu je predsignal:



Morao sam se vratiti na kolodvor jer se bližilo vrijeme povratka i stigao sam upravo na vrijeme da uhvatim dolazak trećeg teretnjaka:



Malo ćeš se strpiti dok ja ne prođem:



Opširnije:

http://www.zeljeznice.net/forum/index.p ... pnja-2019/

Oštarije 27. srpnja 2019.

U hodnjama duž pruge Zagreb - Rijeka/Split obišao sam i predstavio kolodvore Hrvatski Leskovac, Jastrebarsko, Draganići, Mrzlo Polje, Zvečaj, Generalski Stol i Plaški, a u društvu drugih railfanova Zdenčinu, Karlovac i Ogulin. Kolodvor Oštarije mjerkam već neko vrijeme i eto me konačno i tamo u subotu 27. srpnja Anno Domini tekuće..
Od domicilnog stajališta Sutla do Oštarija putovao sam naravno vlakom uz presjedanje na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, u polasku 8017 i ICN 521 i u povratku 4061 i 8048.
Oštarije su međukolodvor na pruzi M202 Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka, ujedno odvojni kolodvor za prugu M604 Oštarije - Knin - Split, na kilometarskom položaju 527+325. Od susjednog kolodvora (ukrižja) Kukača u smjeru Zagreba udaljene su 5 km, od kolodvora Ogulin u smjeru Rijeke 6 km i od kolodvora Josipdol u smjeru Knina 5,5 km. Najveća dopuštena duljina vlakova na 1. i 2. kolosijeku ovisno o smjeru vožnje je 549-555 m, a najveća dopuštena brzina kroz kolodvor je 55 km/h.

Kolodvorska zgrada:



Sličica iz prometnog ureda:



Slijedi nekoliko fotografija iz kolodvora, a za početak idemo prema sjeverozapadnom kraju:





Lijevo za Split, desno za Rijeku:

Ulaz u kolodvor iz smjera Ogulina i Josipdola::



Idemo na drugu stranu:



Pomoćni kolosijek ima strmi uspon:



Izlaz iz kolodvora u smjeru Kukače:

Bilo je i živog prometa, a prvi je stigao putnički vlak iz Zagreba za Rijeku:



Uslijedio je teretnjak iz smjera Ogulina:



I iza njega som iz Ogulina za Zagreb:



Mađar iz Zagreba za Ogulin:



I još jedan teretnjak iz smjera Ogulina: